Fęrsluflokkur: Stjórnlagažing

Ķ lok fyrstu kappręšu allra forsetaframbjóšenda ķ sjónvarpssal; Sturla brilljeraši; en fyrst aš ESB-mįlinu

Ég veit fyrir 100% vķst, aš Davķš er haršur andstęšingur inngöngu Ķslands ķ Evrópusambandiš. Žaš er Gušni Th. hins vegar ekki.

Skyldi Andri Snęr vera skįrri? Nei, einmitt hann vildi ekki sverja ESB-hrifningu af sér (ķ nżlegum sjónvarpsžętti).

En hvaš um Höllu? Hśn hefur lįtiš ķ žaš skķna, aš hśn sé ekki lengur hlynnt ESB-ašild, en kannski er žaš bara eins og hjį Jóni Baldvin Hannibalssyni: tķmabundin yfirlżsing um aš mašur flżi ekki inn ķ brennandi hśs; en žegar bruninn er afstašinn, hvaš žį? Kemur žį ekki ķ ljós hin gamla grundvallarafstaša žessa fólks til hins volduga stórveldis? Jį, og lķtil hugsun um innihald og gildi fullveldis?

Halla var ennžį ķ haust mešlimur ESB-leišitömu öfugmęlasamtakanna "Jį Ķsland!" Ętli fullveldissinnum sé ekki bezt aš taka miš af žvķ fremur en kannski hentistefnu-yfirlżsingum?

----------OOOOOOOOOOOOOOOOooooo----------

Andri Snęr stóš sig ķ heildina fremur laklega aš kvöldi žessa 3. jśnķ, en įtti samt nokkra góša punkta eins og žann, aš "viš ęttum aš geta klįraš žetta mįl į tveimur įrum" -- hvaša mįl? Jś, aš koma tungumįla­kennslu nżbśa ķ višunandi horf (ž.m.t. reyndar aš rękta žeira eigin tungumįl lķka ķ skólakennslunni; en hér er reyndar sį hęngur į, aš žótt žetta sé mjög skynsamleg afstaša gagnvart žörf Pólverja fyrir slķka žjónustu, žį myndi žaš sennilega sporšreisa rekstur grunnskólanna, ef žaš sama ętti aš gilda um "hundraš tungumįl" sem Andri segir töluš hér!).

Įstžór var žarna eins og įsękinn sóknarhermašur og vann gegn sjįlfum sér meš žvķ aš fara offari, ekki sķzt gegn Davķš og ķ yfirgengilegum yfirlżsingum. Hér skal į žaš minnt, aš innrįsin ķ Ķrak 2003 kostaši um 6.000 mannslķf, ekki 1,3 milljónir. Žaš er eftirleikur gagnstęšra ofstękisafla sśnnķta, sjķta og al-Qaķda, sem kostaš hefur mannfall um 100.000 eša allt aš 130.000 manna ķ landinu (ekki 1,3 millj.).

Įstžór hefši mįtt minnast į beina įbyrgš Jóhönnustjórnar į loftįrįsunum į Lķbżu, sem įttu stóran žįtt ķ fyrstu bylgju flóttamannastraums yfir Mišjaršarhafiš. Ólķkt Ķraksstrķšinu stóš NATO formlega aš žeim įrįsum, og Ķsland hefši getaš beitt žar neitunarvaldi, sem Össur nokkur neitaši sér hins vegar um og varš žar meš valdur aš strķšsašgeršum.

En Įstžór męlti žarna skelegglega gegn ķhlutun Bandarķkjanna ķ Śkraķnu og hefši raunar mįtt bęta um betur meš žvķ aš geta um mešašild Evrópusambandsins aš žvķ aš steypa löglegri stjórn landsins. Afleišingin er enn sś mikla spenna, sem žarna rķkir, og hefur žaš sķzt veriš til aš bęta įstandiš aš Evrópusambandiš og Bandarķkin halda uppi višskiptažvingunum gegn Rśsslandi, ašgerš sem rķkisstjórn Bjarna Ben., Gunnars Braga og Lilju Alfrešsdóttur tekur fullan žįtt ķ, en Įstžór gagnrżndi réttilega (skaši okkar er hins vegar mun meiri en 5 milljaršar króna į įri).

Davķš stóš sig vel aš vanda og hefur žó sézt öflugri nżlega, m.a. ķ žęttinum góša hjį Birni Inga į Eyjunni. Hann žarf ekki aš vera feiminn viš aš minna aftur į raunalega dapurlega afstöšu Gušna Th. ķ Icesave-mįlinu; hann getur lįtiš Gušna um veršskuldaša feimni vegna žess mįls.

Gušni Th. kom vitaskuld vel fyrir eins og venjulega, en ég velti žvķ fyrir mér, hvort hann hafši veriš aš segja ósatt žegar hann strauk tvisvar skyndilega um nefiš!

Gušrśn Margrét virtist ętla aš koma klaufalega fyrir ķ byrjun, en bętti žaš allt, er į leiš, og var meš góšan mįlflutning og sanngjarnan, m.a. ķ innflytjendamįlum.

(Hér er ég nįnast aš lognast śt af vegna syfju, bęti žessu einu viš aš sinni:)

Sturla Jónsson kom į óvart fyrir skeleggan mįlflutning, ekki sķzt fyrir fólk sem minna mį sķn en ašrir ķ samfélaginu og žį sem eignasviptir hafa veriš ķ kreppunni; og žó var hann alveg laus viš įstžórslegar upphrópanir eša gešshęringu. Žegar aš honum kom loksins ķ umręšu um stjórnarskrįna, taldi ég lķklegt, aš žar myndi enn einn frambjóšandi afhjśpa sitt eigiš hugsunarlitla samsinni viš žvķ, sem sumir kalla "nżju stjórnar­skrįna", en žarna brįst minn mįlvinur ekki og sagši m.a. um lżšveldisstjórnarskrįna įgęt orš, sem ég vil enda žennan pistil minn į: "en žaš er brjįlęši aš kollvarpa henni, žvķ aš žaš myndar kaos ķ samfélagi okkar; en viš žurfum sannarlega aš fara yfir hana.

Ég spįi žvķ, aš śt į frammistöšu sķna žetta kvöld aukist fylgi Sturlu verulega. Hann nżtur enn mikils trausts mešal hlustenda Śtvarps Sögu, og ekki mun žetta draga śr žeim, en žar var hann jafnvel efstur um tķma ķ könnunum, en nr. 2 ķ einni nżlegri, žar sem Davķš var efstur og Gušni žrišji. Svo er eitt enn, sem gęti haft veruleg įhrif hér, ef rétt er sem Sturla segir, aš 30.000 Ķslendingar hafi flutzt śr landi ķ kjölfar kreppunnar: Žar į mešal eru margar eignasviptar fjölskyldur, en žęr hafa trślega fariš į mis viš upphringingar frį Gallup, MMR og Félagsvķsindastofnun nżlega. Margir žar į mešal hlusta hins vegar į Śtvarp Sögu į netinu, og Sturla talar eins og śt śr hjarta žeirra margra. Og žeirra atkvęši eiga lķka eftir aš skila sér 25. jśnķ!


mbl.is Įstžór skżtur į Gušna og Davķš
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Eitt kjördęmi !

Einn stakk upp į žvķ aš fękka žingmönnum ķ 30, en ég svaraši: "NEI. Fęrri žingmenn = meira Fjórflokkaveldi. Žaš ętti frekar aš fjölga žeim, en kannski enn frekar aš gera landiš allt aš einu kjördęmi," žaš eitt gęti bezt sigrazt į óhrósveršri višleitni Sjįlfstęšisflokksins til aš deila og drottna.

Ķ forsetakosningum gilda öll atkvęši jafnt; af hverju ekki ķ alžingiskosningum?!


Forsetaframbošsraunir Žorgeršar Katrķnar

Eindregiš er ég fylgjandi įframhaldi mįlskotsréttar forsetans. 

En ... žó aš hlustendur Śtvarps Sögu séu vitaskuld ekki fulltrśar allrar žjóšarinnar, er fróšlegt aš kynnast afstöšu manna ķ forseta-frambošsmįlum. Žar var, į vef ŚS, spurt sl. 24 klst.: "Vilt žś aš Žorgeršur Katrķn Gunnarsdóttir gefi kost į sér ķ embętti forseta Ķslands?"

Nišurstašan er komin: JĮ sögšu 100, hlutlausir voru 22 (1,6%), NEI sögšu 1215 eša 90,9%! Jįmenn Žorgeršar voru ašeins 7,5%!


mbl.is Gętu leitaš til forsetans įfram
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

A welcome to specialist observers of the OSCE: You have work to do in this country!

These are among the things that the representatives of OSCE (Organization for Security and Co-operation in Europe) should advisably investigate concerning the forthcoming parliamentary elections in Iceland:

  1. The totally unjust, artificial and undemocratic division of the capitol of this country, Reykjavķk (one official province, under one mayor, municipal council, etc.) into two constituencies. Until 1999/2000, this had been an undivided constituency for over a century. The division was virtually enforced in the working committee for a revision of our elections law, as witnessed by one of its members, Ms. Kristķn Siguršardóttir, representative of the then Women“s Party (Kvennalistinn), in a radio interview; an amendment of the undue difference between the proportional weight of the votes in rural and urban constituencies (cf. no. 3 below) was denied to those members of the board pressing for that amendment, except if they yielded to the demand of the representatives of our largest political party, the Independent Party, Sjįlfstęšisflokkurinn, that Reykjavķk be divided in two constituencies. – The awkwardness of this action manifests itself in the fact that not until the last couple of days before election day is it possible for Iceland“s Statistical Bureau (Hagstofan) to decide a demarcation line between the two constituencies Reykjavķk North and Reykjavķk South (as they have to be equal in size, viz., in their number of voters). – The sheer injustice, and party-political guarding of self-interest, implied by the named division, shows itself in the effect that a whole 7–8% of the voters in this capitol can thus be reduced to no influence at all in the results of the election, whereas, if they were all united in one constituency, some 4–4.5% of the votes would suffice for having an MP elected. This state of affairs is clearly profitable for the largest parties, and disadvantages the smaller ones.
  2. 5% "threshold" was adopted with those same laws, barring any political party from having supplemetary parliamentary seats (uppbótaržingsęti), if the total percentage of votes among the whole electorate in Iceland does not exceed 5%. It is notesworthy that such a party does also have to fulfil the requirement of having at least one regular MP elected locally, by his constituency. Yet, the percentage of threemembers of the Alžing among the whole number of MPs (63) is only 4.9%. – The consequence of this unnecessary requirement is, first, that new parties have very slight chance of crossing that wall (or threshold); second, that this interacts with the effect of opinion polls for making people take it for granted that a vote cast on such a party is, in advance, a "dead" one. – In justification of the 5% rule it has been asserted that extremist political parties have to be barred from entering Parliament. But the actual fact is that there are no such parties in this country, and are unlikely to become a reality, let alone to gather wide support among the population.
  3. The constituencies themselves are so unequal in the weight of influence of their voters that this has already drawn the attention of the OSCE to this fact, which shows itself, e.g., in that the voters inhabiting the North-West constituency have a double weight of influence as compared to the voters in the South-West constituency; and the Reykjavķk constituencies are also disproportionally represented in Parliament in an almost similar way.
  4. In the election law it is stipulated that any party going for elections in the whole of the country has to offer no less than 63 men and women running for seats in parliament, plus 63 as their substitutes, and also to provide a list of 63 x 30 to 40 recommending persons who must not recommend any other party“s runners for parliament (if they do, their signatures will be ignored on both or all the relevant parties“ lists). This means, in a country of only about 310,000 people, that somewhere between 1,890 up to 2,520 persons need to recommend each such a list, which is a heavy burden on new parties which are in the process of making themselves known, usually with almost no party funds, and in several ways discriminated against by the state of affairs which reigns in this area of our electoral rights.
  5. The power to call a new election with a very short notice, like the forthcoming one, is a further cause for a concern about democratic rights in this country to be compromised or even jeopardized, cf. no. 4.
  6. The largest parties in this country have been receiving a whole lot of contributions from the State, well over 300 million Icelandic krónur (IKR) in this year, and also from firms (up to a maximum of 300,000 IKR), from individuals, and even from the boards of the communes, which of course should be apolitical in matters such as this one, and yet have not been so: political representatives on commune councils have made the communes support one or a very few among the political parties, in such proportion as their own caprice decides. – Even worse still, the political parties are getting direct state money, from taxpayers pockets, proportionwise according to the parties“ size (in the number of MPs), and we are not talking here about the salaries of the MPs themselves, which is an entirely different matter. – Those state contributions to the old (or "established") parties which are already represented in Parliament do not wait until after the elections, whereas other parties running for Parliament get nothing contributed from the State except if they exceed a certain percentage of votes, and especially if they get a member or more elected to the Alžing, yet only after the elections and in a proportion to the number of their votes and MPs. This is a great cause of disadvantage for new parties who can hardly ever compete with the advertising campaign of the wealthy "established" parties.
  7. A scandal has arisen owing to huge secret contributions being made to two of the largest political parties in the year 2006, Samfylkingin and, especially, Sjįlfstęšisflokkurinn, the latter one receiving two grants of 30 million IKR each, from one of our largest banks, Landsbankinn, and from the corporation FL Group (active in avaiation etc.). Allegations have been made that this is under an even darker shadow of suspicion due to those two firms“ interest connections to large energy firms which were being founded and starting new initiatives which depended to a large degree on consultation and contracts being made in 2007 with representatives of that same political party. Two voices were raised in Pariament yesterday claiming that those large contributions were virtually an attempt at bribery.
  8. The different parties or organizations running for Parliament have for a long period of time been disproportionally represented in the State media, the old parties having the upper hand at most levels. A complaint to this effect has already been briefed to the OSCE, I believe.

I, the undersigned, have written extensively on these different points and topics on my two websites, http://jonvalurjensson.blog.is and http://blogg.visir.is/jvj/, and am ready for a further information on this very important issue of interest for those who have at heart equal democratic rights in Iceland.

Jón Valur Jensson, theologian, researcher and writer, Reykjavķk.

Grein žessi birtist upphaflega į ašal-moggabloggi mķnu 16. aprķl 2009.

 


Gott frumvarp: landiš verši eitt kjördęmi - Er algerlega fylgjandi žessu

145. löggjafaržing 2015–2016.
Žingskjal 324  —  295. mįl.

Frumvarp til stjórnarskipunarlaga um breytingu į stjórnarskrį lżšveldisins Ķslands, nr. 33/1944, meš sķšari breytingum (eitt kjördęmi).

Flm.: Björgvin G. Siguršsson, Róbert Marshall, Össur Skarphéšinsson, Valgeršur Bjarnadóttir. [Innskot: Ég er yfirleitt sjaldan eša aldrei sammįla žessum hópi, en er žaš žó hér! - aths.jvj]

1. gr.

    31. gr. stjórnarskrįrinnar oršast svo:
    Į Alžingi eiga sęti 63 žjóškjörnir žingmenn, kosnir leynilegri hlutbundinni kosningu til fjögurra įra.
    Landiš er eitt kjördęmi.
    Ķ lögum um kosningar til Alžingis skal kvešiš į um śthlutun žingsęta og žess gętt aš hver samtök fįi žingmannatölu ķ samręmi viš heildaratkvęšatölu sķna. Žau stjórnmįlasamtök koma žó ein til įlita viš śthlutun žingsęta sem hlotiš hafa minnst žrjś af hundraši af gildum atkvęšum į landinu öllu.

2. gr.

    Lög žessi öšlast žegar gildi.

Greinargerš fylgir frumvarpinu, fróšleg um żmislegt og engum vorkunn aš lesa hana, en varšar mest hugmyndir fyrri tķma, frumvarp Héšins Valdimarssonar um efniš, įriš 1927, o.fl. Veršur lįtiš nęgja aš birta hér seinni huta greinargeršarinnar, sem er žannig:

    "Kostir žess aš landiš verši eitt kjördęmi eru augljósir. Hér skulu nokkrir nefndir:
    1.     Fullkominn jöfnušur nęst milli kjósenda og misvęgi atkvęša er ekki lengur til stašar. 
    2.     Stjórnmįlaflokkar fį žann žingmannafjölda sem atkvęši žeim greidd segja til um. 
    3.     Žingmenn hafa heildarhagsmuni aš leišarljósi ķ störfum sķnum en ekki žröng kjördęmasjónarmiš. 
    4.     Kosningakerfiš er einfalt og aušskiliš. 
    Žeir gallar sem nefndir hafa veriš į žvķ aš landiš verši eitt kjördęmi eru žeir helstir aš žingmenn verši of fjarri kjósendum sķnum samfara minnkandi įhrifum dreifbżlisins hvaš fjölda žingmanna varšar. Einnig er nefnt aš flokksręši gęti aukist žar sem fyrir liggur aš hjį stęrri stjórnmįlaflokkum yrši um nokkurs konar sjįlfkjör aš ręša hjį efstu frambjóšendum žeirra į landslistum. Flutningsmenn benda hins vegar į aš vilji stjórnmįlaflokkar sękja kjörfylgi vķtt og breitt um landiš leggja žeir frambošslista sķna vitaskuld fram į žann veg aš žar verši góš breidd fulltrśa žéttbżlis og dreifbżlis. 
    Til aš tryggja virkt lżšręši viš val fulltrśa flokkanna į frambošslistum kemur einnig til įlita aš ķ kosningalög yršu fest įkvęši ķ žį veru. Mį žar nefna įkvęši um persónukjör, prófkjör stjórnmįlaflokka, auknar heimildir kjósenda viš endurröšun frambjóšenda į frambošslistum og aš vęgi žeirra breytinga yrši aukiš umtalsvert, hugsanlegt frelsi kjósenda til aš velja einstaklinga į fleiri en einum frambošslista og fleiri skyld atriši. Ekki er meš frumvarpi žessu tekin afstaša til žess hvernig aukin įhrif kjósenda į frambošslista og aukiš persónuval ķ kosningum verša tryggš ķ kosningalögum. Žau įlitaefni ber aš fara yfir og įkvarša viš naušsynlega endurskošun kosningalaga verši frumvarp žetta samžykkt.
    Ljóst er aš stušningur viš tillöguna um aš landiš verši eitt kjördęmi hefur aukist umtalsvert hin sķšari įr. Ę fleiri žingmenn śr öllum stjórnmįlaflokkum hafa lżst yfir stušningi viš žaš fyrirkomulag kosninga. Ķ žvķ ljósi vęnta flutningsmenn vķštęks stušnings viš frumvarpiš en mikilvęgt er aš nį žverpólitķskri samtöšu um slķkt grundvallarmįl ķ lżšręši landsins.
    Ķ 1. gr. frumvarpsins er lagt til aš 1. mgr. 31. gr. stjórnarskrįrinnar um fjölda žingmanna og hvernig kosningu žeirra skuli hįttaš verši óbreytt en aš ķ staš 2.–6. mgr. komi tvęr nżjar mįlsgreinar.
    Lögš er til sś breyting ķ 2. mgr. aš landiš verši eitt kjördęmi ķ staš sex kjördęma. Nśverandi skipan mįla žykir draga śr samkennd žjóšfélagsins og styšja gęslu sérhagsmuna į kostnaš heildarhagsmuna. Meš žvķ aš gera landiš aš einu kjördęmi nęst fullkominn jöfnušur milli kjósenda žannig og um leiš mannréttinda, svo aš misvęgi atkvęša er ekki lengur til stašar. Aš sama skapi fengju stjórnmįlaflokkar žann žingmannafjölda sem atkvęši žeim greidd segja til um og jafnframt yrši kosningakerfiš einfalt og aušskiliš.
    Ķ 3. mgr. er lagt til aš ķ lögum um kosningar til Alžingis skuli kvešiš į um śthlutun žingsęta og žess gętt aš hver samtök fįi žingmannatölu ķ samręmi viš heildaratkvęšatölu sķna. Hér miša flutningsmenn viš d'Hondt-regluna sem notuš hefur veriš lengst af hér į landi.
    Žį er ķ 3. mgr. lagt til aš viš śthlutun žingsęta komi žau stjórnmįlasamtök ein til įlita sem hlotiš hafa minnst žrjś af hundraši af gildum atkvęšum į landinu öllu. Įkvęši žetta tengist žvķ markmiši aš žing verši aš vera starfhęft. Margir smįir flokkar gętu gert stjórn landsins erfiša. Til žess aš nį framangreindu markmiši er žvķ lagt til aš settar verši kröfur um įkvešiš lįgmarksfylgi, svokallašan žröskuld, žannig aš žeir flokkar sem ekki nį žessum žröskuldi fįi ekki fulltrśa į Alžingi. Ef engir žröskuldar vęru dygšu rösklega 1,5% atkvęša til žess aš fį mann kjörinn, ž.e. um 2.800 atkvęši. Sś tala gęti hins vegar lękkaš eitthvaš ef framboš vęru mörg. Meš 3% žröskuldi yrši žetta lįgmark nś rśmlega 5.000 atkvęši og nęgši žaš til aš koma tveimur til žremur žingmönnum aš, allt eftir žvķ hvernig atkvęši skiptust aš öšru leyti. Žröskuldar žessir eru alžekkt fyrirbęri vķša um lönd žótt mjög sé misjafnt hversu hįir žeir eru. Žaš er mat flutningsmanna aš meš žessu sé ekki girt fyrir aš sjónarmiš minni hluta fįi notiš sķn. 
    Grundvallaratrišiš er aš meš žvķ aš gera landiš aš einu kjördęmi og öll atkvęši kosningarbęrra landsmanna jafn žung er stigiš stórt skref ķ mannréttindum į Ķslandi. Engin haldbęr rök eru fyrir žvķ aš vęgi atkvęša sé misjafnt eftir bśsetu fólks. Ašrar leišir en kosningakerfiš eru miklu ešlilegri til žess aš bęta stöšu einstakra byggša til bśsetu ķ žeim. Žvķ telja flutningsmenn mįlsins tķmabęrt og įrķšandi aš rįšast ķ žessar breytingar į stjórnarskrį landsins žannig aš breytingar žessar taki sem fyrst gildi."

Eftiržankar JVJ:

  • Ķ raun žykir mér 3% žröskuldurinn óžarfur, en hann er žó mun skįrri en 5% žröskuldurinn. 
  • Įfangaskref ķ įtt til žessa einskjördęmis-fyrirkomulags gęti veriš aš sameina į nż Reykjavķk ķ eitt kjördęmi. En Sjįlfstęšisflokkurinn baršist fyrir sundurskiptingu žess ķ žįgu eigin ašstöšu, žvķ aš meš alls į 3. tug žingmanna (allra flokka) śr einu Reykjavķkur-kjördęmi yrši mun einfaldara fyrir flokksbrot ķ žeim flokki aš kljśfa sig śt śr og mynda nżjan flokk eša nżtt framboš.
  • Ekkert ętti aš aftra žingmönnum hinna flokkanna frį žvķ aš samžykkja žetta frumvarp, t.d. ekki Pķrötum og Bjartri framtķš og varla Vinstri gręnum, en um Framsóknarflokkinn er žó tvķsżnna, enda hefur hann löngum veriš dragbķtur į réttlįta skiptingu žingsęta.
  • Samžykkt einskjördęmis-fyrirkomulags fyrir landiš allt yrši mikil lyftistöng fyrir lżšręši og möguleika samtaka til aš bjóša fram til Alžingis og nį kosningu įn žess aš žurfa aš undirbśa slķkt į löngu įrabili eša meš grķšarlegu starfi og jafnvel fjįrstušningi umfram žaš sem ešlilegt mętti kalla.

Skipan stjórnlagarįšs var ólögmęt - kęra til Hęstaréttar

(Endurbirt)

Stjórnvöldum bar aš fylgja ógildingu stjórnlagažingskosninga eftir meš žvķ aš endurtaka kosninguna ķ löglegri mynd; ķ stašinn var skipaš ólöglegt rįš!

S.k. stjórnlagarįš er ólögmętt, stofnaš gegn žįgildandi stjórnlagažings- og kosningalögum. 30 alžingismenn veittu 25 umbošssviptum ólögmętt umboš sitt (ekki žjóšarinnar) til aš véla um stjórnarskrįna, sbr. kęru:

"Til Hęstaréttar Ķslands, Rķkislögreglustjóra og Umbošsmanns Alžingis

Viš undirrituš vorum ķ hópi frambjóšenda til stjórnlagažings haustiš 2010.

Hér meš mótmęlum viš stofnun stjórnlagarįšs, sem viš teljum andstętt stjórnlögum, ķ staš žess stjórnlagažings sem rķkisstjórn Ķslands og Alžingi voru aš lögum bundin aš koma į fót. Viš óskum eftir žvķ aš Hęstiréttur skoši hér rökstudd umkvörtunarefni okkar ķ mörgum lišum og fylgi mįlinu eftir meš śrskurši sķnum og jafnvel lögbanni į starf stjórnlagarįšs, ef réttinum žykir žaš rétt leiš ķ mįlinu. Viš įskiljum okkur ennfremur bótarétt vegna kostnašar okkar og tapašra réttinda, ef ekki veršur fariš aš kröfum okkar.

1. Meš lögum um stjórnlagažing (nr. 90 25. jśnķ 2010) var a) vķsaš til almennra kosningalaga, žannig aš žaš var 100% ešlilegt, aš kröfur žeirra sķšarnefndu laga voru ķ śrskurši Hęstaréttar fyrr į žessu įri geršar aš męlistiku og forsendu fyrir mati į žvķ, hvort kosningin hefši fariš löglega fram; b) ennfremur var ķ lögunum um stjórnlagažing kvešiš skilmerkilega į um, aš til Hęstaréttar Ķslands skyldu berast hugsanlegar kęrur vegna frambošs manna og kjörs žeirra, sem og um kosningarnar og reglur um žęr. Stjórnvöld, sem sjįlf sömdu žessi lög, geta žvķ ekki kvartaš eftir į og lįtiš eins og Hęstiréttur hafi veriš meš slettirekuhįtt eša misbeitt valdi sķnu.

2. Hęstiréttur śrskuršaši kosningarnar og kjör mannanna tuttugu og fimm brjóta ķ bįga viš lög žar um og aš žaš vęri žvķ ógilt.

3. Ķ samręmi viš žaš afturkallaši landskjörstjórn kjörbréf 25-menninganna.

4. Skv. įkvęšum kosningalaga, sem nįšu yfir žetta og jafnan hefur veriš fariš eftir, įtti aš endurtaka kosninguna. Žaš var ekki gert!

5. Ķ staš žess var stofnaš til žess, sem dr. Žrįinn Eggertsson prófessor hefur kallaš "hrakval" manna til stjórnlagarįšs. Į sama tķma var įkvešiš aš nįnast tvöfalda setutķma žess (ętlaš, aš žaš standi frį 6. aprķl til loka jślķmįnašar).

6. Žingsįlyktunartillaga sem stjórnarmeirihlutinn fekk samžykkta, žó įn meirihluta žingmanna (meš 30 atkvęšum gegn mótatkvęšum) afnam ekki lögin um stjórnlagažing. Žau eru enn ķ gildi, en rķkisstjórnin vill ekki framfylgja žeim!

7. Almenningur į fullan rétt į žvķ aš fį sitt eiginlega stjórnlagažing, ekki fundi og įlyktanir einhvers rįšs sem hefur ekki lögmętt umboš žjóšarinnar, heldur einungis frį veikum meirihluta alžingismanna, sem sé įn breišrar samstöšu um fyrirbęriš.

8. Frambjóšendur til stjórnlagažings, sem nįšu ekki kosningu, eiga fullan og lögvarinn rétt į žvķ aš kosningin verši endurtekin, en ķ žetta sinn meš traustum hętti. Jafnvel žótt óvķst sé, hvort žeir allir eša žorri žeirra vilji nżta sér žann rétt, munu ugglaust margir vilja fį śr žeim rétti sķnum skoriš meš śrskurši Hęstaréttar.

9. Viš frambjóšendur eigum ekki ašeins hagsmuna aš gęta vegna möguleika okkar į žvķ aš nį kosningu, heldur einnig vegna vinnu og śtlagšs kostnašar margra okkar til aš kynna sig og sķn stefnumįl ķ ašdraganda stjórnlagažings, sem rķkisstjórnin og fylgismenn hennar į žingi hafa sķšan sópaš undir teppiš.

10. Ešlilegt viršist žvķ aš leita śrskuršar Hęstaréttar Ķslands į žvķ, aš stjórnvöldum hafi boriš aš fylgja ógildingu stjórnlagažingskosninga eftir meš žvķ aš endurtaka kosninguna ķ löglegri mynd, sem og aš lagaleg réttindi og hagsmunir frambjóšenda, annarra en hinna 25 (26), skuli višurkenndir og varšir.

11. Röng eša a.m.k. ósönnuš er sś fullyršing aš įgallar kosninganna ķ haust hafi ekki veriš meš žeim hętti aš žeir hafi getaš haft įhrif į śrslit kosninganna. Žvert gegn žvķ įliti eša žeirri fullyršingu segir Róbert Spanó, prófessor og forseti lagadeildar Hįskóla Ķslands, ķ vištali viš Morgunblašiš 25. febrśar sl.: "Aš mķnu įliti veršur nišurstaša Hęstaréttar ekki skilin meš öšrum hętti en svo aš žeir annmarkar sem Hęstiréttur taldi vera į stjórnlagažingskosningunni, sem ķ tveimur tilvikum voru taldir verulegir, hafi ķ ešli sķnu veriš til žess fallnir aš hafa įhrif į śrslit kosninganna." (sjį hér: http://mbl.is/mm/gagnasafn/grein.html?grein_id=1368993&searchid=816fc-0a4e-b75e2).

12. Viš įlķtum žaš ógęfulegt upphaf aš stjórnarskrįrbreytingum – jafnvel "nżrri stjórnarskrį"! – aš gera žaš į grundvelli lagabrota og meš ašstoš rįšs sem ekkert umboš hefur frį žjóšinni; jafnframt teljum viš ķsjįrvert, aš żmsir 25-menninganna viršast nś žegar hafa fariš śt fyrir verkefnasviš sitt.

Žį var t.d. sś röksemd framkvęmdavaldsins, aš endurkosning sé dżr, ekki tęk, žvķ aš vel var unnt aš hafa hana 9. aprķl, meš Icesave-kosningunni, en rķkisstjórnin kaus einfaldlega aš fara ekki žį leiš, heldur ašra sem ekkert rśm var fyrir ķ stjórnlagažingslögunum.

Vinsamlega takiš žessa stjórnsżslukęru/mįlskot okkar til athugunar og mešferšar.

Reykjavķk, 6. aprķl 2011."

Meš fylgdu undirskriftir žriggja frambjóšenda til stjórnlagažings [ž.e. JVJ, Skafta Haršarsonar og Jóns Péturs Lķndal].

Upphafl. skrifaš sem grein ķ dagblaš 18.10. 2012, en birtist ekki.


Allt ķ ökkla eša eyra um stjórnarskrįna hjį Žorvaldi Gylfasyni

(Endurbirt grein.)

Borubrattur er “stjórnlagarįšs”-mašurinn aš vitna ķ Žrįin Eggertsson prófessor! GERVIRÖK notar hann svo til aš sżna sem “stašreynd” aš viš žurfum “nżja stjórnarskrį” ķ staš lagfęringa į žeirri, sem viš nś höfum.

Žorvaldur vķkur hvergi aš žvķ ķ Fréttablašsgrein sinni [31. marz 2011], aš sį dr. Žrįinn Eggertsson prófessor, sem hann vitnar ķ, hefur eindregiš hafnaš lögmęti žess “stjórnlagarįšs” sem Žorvaldur er svo frakkur aš taka žįtt ķ.

Žrįinn sagši ķ stuttri grein eftirfarandi um val stjórnvalda į mönnum ķ stjórnlagarįš, meš hlišsjón af fregnum um, aš żmsir treystu sér ekki til aš taka žeirri skipan ķ rįšiš, žar sem hśn vęri byggš į svo hępnum eša ólögmętum forsendum:

“Žessi ašferš aš velja fulltrśa ķ stjórnlagarįš hefur afleišingar sem ķ hagfręši nefnist hrakval (į ensku: adverse selection). Hrakval lżsir sér ķ žvķ žegar menn óafvitandi velja bjagaš safn einstaklinga meš eiginleika sem ganga žvert į markmišiš sem stefnt er aš. Ķ žessu tilviki veljast žeir einir ķ stjórnlagarįš sem taka ekki mark į dómi hęstaréttar um ógildingu kosningar til stjórnlagažings. Meš öšrum oršum: Žeir einir eru valdir til aš semja nżja stjórnarskrį sem taka ekki mark į stjórnarskrį lżšveldisins.“

Jafnvel Salvör Nordal, sem fékk nęstflest atkvęši ķ kosningu til stjórnlagažings, hefur ķ bréfi til Alžingis gagnrżnt “afgreišslu og mįlatilbśnaš um skipun rįšsins. Eins og žingsįlyktun um rįšiš sé śr garši gerš, sé umboš žeirra sem setjast ķ rįšiš veikt, svo ekki sé meira sagt,” segir hśn, ennfremur:

  • „Af öllu ferli mįlsins er ljóst aš stjórnvöld hafa ekki dregiš rétta lęrdóma af rannsóknarskżrslu Alžingis sem lagši įherslu į mikilvęgi vandašs undirbśnings og vinnubragša ķ hverju mįli og setur žį sem bošiš er sęti ķ rįšinu ķ erfiša stöšu,” segir Salvör mešal annars ķ bréfinu. (Mbl.is.)

Sišferšislega er Žorvaldur žvķ į veiku svelli hér, raunar Salvör lķka, žvķ aš hśn gat ekki lįtiš žaš į móti sér aš taka žįtt ķ hinu vellaunaša starfi umbošslauss “stjórnlagarįšsmanns” – en til aš gera starfiš enn meira freistandi framlengdi rķkisstjórnin starfstķmann um 1-2 mįnuši, į žessum lķka fķnu alžingismanns-launum, og fór létt meš žaš aš auka žau rķkisśtgjöld eins og ķ margvķslegan annan óžarfa žrįtt fyrir 97 milljarša halla į rķkissjóši įriš 2010 – eins og 1,3 milljarša mokstur śr vösum skattborgara ķ stjórnmįlaflokkana į hverju kjörtķmabili og einhverjar fślgur ķ Jafnréttisstofu, Lżšheilsustofu o.fl. eftirlitsstofnanir rķkisins (nżjasta embęttiš į aš verša fjölmišlaeftirlit meš ķgildi dómsvalds!); og ótalinn er hér fjįraustur fjįrmįlarįšherra ķ “sérfręšinga og rįšgjafa” vegna Icesave.*

Aftur aš Žorvaldi. Hann segir ķ grein sinni ķ Fréttablašinu ķ gęr [31. marz 2011], aš “til aš bęgja žessari hęttu frį ["aš Ķsland lęsist inni ķ skuldabasli og byrji aš lķkjast žróunarlöndum einnig ķ efnahagslegu tilliti"] žarf gagngerar umbętur į żmsum svišum og einnig, viršist mér, nżja stjórnarskrį … Ķslendingum dugir ekki óbreytt stjórnarskrį, śr žvķ aš spillingin, sem įsamt öšru lagši ķslenzkt efnahagslķf į hlišina 2008, gat žrifizt hér viš gildandi stjórnskipan. Žessi blįkalda stašreynd kallar auk annars į nżja stjórnarskrį …”

Hann gerir sér hlutina hęgari en ella meš žvķ aš lįta eins og ašeins sé um tvo kosti aš ręša: ÓBREYTTA stjórnarskrį eša gersamlega NŻJA stjórnarskrį. Svo afgreišir hann žį, sem eru į öndveršum meiši viš hann sjįlfan, meš žessum einföldunarhętti:

  • “Žeir, sem telja enga įstęšu til aš endurskoša stjórnarskrįna nś, myndu trślega flestir žręta fram ķ raušan daušann fyrir spillinguna.”

Žaš er engin įstęša til aš telja žetta rétta alhęfingu hjį Žorvaldi, og žar aš auki vill sennilega mikill meirihluti manna lagfęrša stjórnarskrį ķ einhverjum atrišum, en ekki “nżja”.

Nż stjórnarskrį hentar hins vegar hagsmunum ESB og allra žeirra ESB-dindla, sem yfirleitt ķ krafti óskyldra kosningaloforša smyglušu sér inn ķ 25 manna hópinn į hiš ógilta stjórnlagažing; og nś ętlar Žorvaldur sér greinilega aš sękja fram ķ valdsókn sinni meš žvķ aš eigna hinu ólögmęta stjórnlagarįši miklu meira verkefna- og žar meš vald-sviš heldur en Alžingi gerši jafnan viš endurskošun stjórnarskrįrinnar: žar var ašeins veriš aš endurskoša suma hluta hennar, en Žorvaldur vill framreiša (gott ef ekki framleiša sjįlfur ķ eigin heimafabrikku) NŻJA STJÓRNARSKRĮ. Žar hef ég enga įstęšu til aš treysta honum og samherjum hans til aš vilja halda upp į hinar margvķslegu tryggingar nśverandi stjórnarskrįr fyrir fullveldi landsins, einkum ķ löggjafarmįlum. ESB-menn stefna inn ķ ESB og meš žeim ESB-skilyršum ķ hverjum ašildarsamningi, aš ESB fįi aš hrifsa af hinu nżja ašildarrķki allt ęšsta löggjafarvald.

Žar fyrir utan vilja ESB-hneigšir stjórnlagarįšsmenn eigna rįšinu vald til aš senda tillögur sķnar beint til žjóšaratkvęšagreišslu – žvert gegn įkvęšum stjórnarskrįr lżšveldisins um žaš, hvernig bera skuli sig aš viš afgreišslu į breytingum į henni.

Žorvaldur Gylfason mį reikna meš, aš hann verši undir smįsjįnni į nęstu vikum og mįnušum. Žrįtt fyrir stór orš hans um ķslenzka stjórnarhętti viršist mér hann sjįlfur strax farinn aš sżna, aš hann verši lķklega enginn eftirbįtur annarra pólitķkusa ķ óhóflegri sókn eftir valdi og įhrifum.

Svo var frįbęr leišari um stjórnlagažing ķ Mbl. sl. žrišjudag: Farsinn įfram

* Sjį žessar greinar: Icesave-brušliš: 230 milljónir til Icesave-III-samninganefndar og “sérfręšinga” hennar og enn meira til Iceave-rįšgjafa? – og: Hr. yfireyšsluseggur Steingrķmur J. Sigfśsson, fyrir hvaš fekk lögfręšistofan Hawkpoint 246,3 milljónir króna frį fjįrmįlarįšuneytinu?

Grein žessi er endurbirting frį Vķsisbloggi mķnu 1. apr. 2011, en Vķsisblogg hundraša, ef ekki žśsunda žįtttakenda lögšu 365 mišlar gervallt nišur fyrir um tveimur įrum, meš freklegu broti gegn höfundarrétti žeirra. Sjįlfur var ég svo forsjįll aš eiga afrit af žessari grein. Hśn į enn erindi fyrir sjónir lesenda, enda er Žorvaldur Gylfason enn byrjašur meš sinn grófa og einsżna stjórnlagaįróšur ķ Fréttablašsgreinum nżveriš, frį seinustu mįnušum įrsins 2015.


mbl.is Stutt ķ stjórnarskrįrfrumvarp
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Žjóšfylking Marine Le Pen sigurvegari frönsku kosninganna

Talning śr hérašakosningunum sżnir 28,5% stušning viš Žjóšfylkingu Marine Le Pen, 27% viš Lżšveldissinna  Sarkozys og 23,5% viš Sósķalistaflokk Hollande forseta. Žarna er Žjóš­fylkingin komin meš ęši-rįšandi įhrif, atkvęšamest allra flokka ķ 6 af 13 hérušum ķ Frakklandi sjįlfu.

Ķ hverju Evrópulandinu į fętur öšru aukast įhrif hęgri manna. Helzt mį žakka žaš völdum og įhrifum vinstri manna, sem hafa įtt bįgt meš aš halda aftur af eigin sjįlfsįnęgju, hroka og hįšsyršum ķ garš žeirra, sem vilja standa vörš um innlenda žjóšmenningu, aš ekki sé minnzt į forsjįrhyggju žessara vinstri flokka og blindu gagnvart sķnu eigin fķaskói ķ innflytjendamįlum.

Frakkar eru ekki alsęlir af žvķ aš vera meš 5-6 milljónir mśslima, sem notiš hafa m.a. žeirra mannrétt­inda aš mega sękja sér maka til upprunalandsins (eins og einnig tķškast ķ Hollandi og ķ stórum stķl ķ Bretlandi, sem og ķ Noregi o.fl. skandinav­ķskum löndum).

Og sjįlfir leištogar sósķaldemókrata ķ Stokkhólmi eru nś oršnir afhuga sinni djörfu og meintu manngęša­stefnu, bśnir aš gefast upp į rólunum, eins og fleiri hafa gert um dagana, vansęllar minningar!

Og žį er enn eftir aš minnast į ofvöxnu bżrókratatilraunina til myndunar stórveldis, grand design, sem reynzt hefur heldur betur mis­heppnuš į sķšasta misseri, allir žar meš buxurnar eša pilsin nišrum sig, ķ Berlķn og Brussel, og Hollande sjįlfur oršinn ķ žörf fyrir gjörgęzlu aš afstöšnum žessum tķmamóta­markandi kosningum.

Bon jour, mes compatriots!

Image result for Marine Le Pen

getur hśn sagt gizka kįt og meš sanni hśn Marine Le Pen (sem nota bene er ekki öfgamanneskja af kalķber föšur sķns).

Žessi 25 įra skvķsa, Mari­on Maréchal-Le Pen, fręnka Marine, fekk eins og hśn yfir 40% atkvęša žar sem hśn bauš sig fram fyrir sama flokk:

Marion Maréchal-Le Pen


mbl.is Žjóšfylkingin leišir ķ Frakklandi
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Illugi er svo "góšur"

Žaš hafa allir samśš meš žessum albönsku börnum, en žau geta engum kennt um vandręši sķn hér į landi öšrum en föšur sķnum eša foreldrum og kannski öšrum Albönum sem höfšu lįtiš śt ganga aš hér fengist hentugt hęli. 

Illugi Jökulsson į aš vita žaš eins og ég, aš um 90-100 Albanir voru aš reyna aš komast hingaš og hafa žó engan rétt til aš vera hér. Vill hann lįta jafnt yfir žį ganga og žessa fjölskyldu, sem sé aš hleypa öllum inn? Er hann kannski svona jįkvęšur gagnvart žeim, af žvķ aš hann veit, aš žau eru ekki kristin?

Žaš er erfitt fyrir Śtlendingastofnun aš framfylgja skyldum sķnum, ef įhrifaašilar eins og Unnur Brį Konrįšsdóttir, formašur allsherjarnefndar, ętlast til žess, aš žar verši ekki fariš aš lögum. Aš hleypa žessari fjölskyldu inn myndi lķka spyrjast śt og višhalda fleiri slķkum tilfellum feršalaga sem eiga engan rétt į sér og valda bara vonbrigšum.

Meš lögum skal land byggja, ekki meš gešžótta rįšamanna, hvaš žį meš óskhyggju óstjórnhęfra gosa eins og Illuga sem lengi hefur veriš į spenanum hjį rķkinu og žó reynzt žvķ illa įšur meš žvķ aš gerast upphafsmašur aš lögbrotum.


mbl.is Į ekki aš vķsa börnum śr landi
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Stefnumörkun višskiptastrķšsins var lķklega strax frį upphafi stjórnarskrįrbrot

Hafši stefnumörkun Gunnars Braga og stjórnvalda veriš borin undir utanrķkismįlanefnd žegar hann kynnti "hörš mótmęli ķslenskra stjórnvalda, lżsti žjóšaratkvęšagreišslu į Krķm marklausa og sagši aš sem EES-rķki mundi Ķsland taka žįtt ķ višskiptažvingunum meš öšrum EES-rķkjum, žaš er Noregi og Liechtenstein auk ESB-rķkjanna"? Hafši žessi įkvöršun hans veriš borin undir žingflokka rķkistjórnarinnar eša sjįlft Alžingi?

Hafši nokkurt įhęttu- eša kostnašarmat veriš gert um įhrif žessa višskiptabanns? Svo viršist EKKI hafa veriš, heldur er fyrst nśna veriš aš óska eftir "samrįši" viš fulltrśa sjįvarśtvegsgeirans!

Finnst almennum félögum ķ Framsóknar- og Sjįlfstęšisflokki, aš žetta sé heilbrigš og ešlileg mótun stjórnarįkvaršana? Bśast žeir ekki viš meira af sķnum mönnum en žessu?

Žegar ķ ljós er komiš, aš žessi stefna er "alger katastrófa fyrir sjįvarśtveginn" og mun fela ķ sér um 35 (ekki 30) milljarša króna tap frį śtflutningstekjum af makrķlnum einum til Rśsslands ķ fyrra, en svo mikiš aš auki vegna sölu į frystri lošnu til Rśssa (žeir kaupa 80% af okkar framleišslu), sem og, aš žetta sama tap yrši svo endurtekiš įrlega nęstu 5 eša 10 įrin, kannski lengur (įsamt rśķneringu mikils hluta makrķlveiša viš Ķsland og Gręnland og ofmiklu įlagi į įtu ķ sjó viš landiš, meš tjóni fyrir veišar śr öšrum fiskstofnum og fyrir fuglalķf viš landiš), er žį ekki ljóst, aš žessi upphaflega stefnumörkun Gunnars Braga og stjórnvalda hefši, aš öllu athugušu, įtt aš teljast mešal mikilvęgra stjórnarrįšstafana / mikilvęgra stjórnarmįlefna skv. oršalagi 16.-17. gr. stjórnarskrįrinnar?  

Sé žaš rétt hjį mér,  bar žį ekki rķkisstjórninni aš bera žessa mikilvęgu stjórnarrįšstöfun upp fyrir forseta landsins ķ rķkisrįši, skv. 16. grein stjórnarskrįrinnar? Og er žaš ekki svo, aš rįšherrafund bar aš halda um žetta mikilvęga stjórnarmįlefni (skv. 17. stjórnarskrįr-greininni? Og stendur svo ekki ķ 19. grein sömu gildandi stjórnarskrįr: "Undirskrift forseta Ķslands undir löggjafarmįl eša stjórnarerindi veitir žeim gildi, er rįšherra ritar undir žau meš honum"?

Var žetta gert? Ef ekki, var žį įkvöršun rįšherrans og fylginauta hans lögmęt skv. stjórnarskrį? Ef ekki, er žį ekki žeim mun aušveldara aš hętta viš žessa ólögmętu stefnumörkun okkar skammsżnu landstjórnenda?


Nęsta sķša »

Um bloggiš

Jón Valur Jensson

Höfundur

Jón Valur Jensson
Jón Valur Jensson

Hér endurbirtast mikilvægar greinar um grundvallarmál sem ég hef ritað á öðrum vefsíðum eða í blöðum, auk tilfallandi pistla öðru hverju. Og hér er ætlazt til að þeir sem leggja inn í kaupfélagið sýni lágmarks-kurteisi - og birti nafn sitt með. Aðal-blogg höfundar er HÉR (tenglar þar á fleiri). Netfang /e-mail : jvjensson@gmail.com

Įgśst 2017
S M Ž M F F L
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Nżjustu myndir

  • P1010222
  • article-2571437-1BF681DA00000578-610 634x500
  • 11054348 721973557924495 4908948604505646644 n
  • 1 28 aquinas
  • Jón Valur Jensson

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (19.8.): 0
  • Sl. sólarhring: 1
  • Sl. viku: 36
  • Frį upphafi: 91364

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 23
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband